Osnovna škola Antun Gustav Matoš Tovarnik

Hrana je potreba,hrana je ugoda,hrana je pitanje osobnih i kulturnih sklonosti, ali hrana je i globalni problem.

Proizvodnja hrane danas:

• Više pridonosi globalnom zatopljenju nego svi automobili,kamioni,zrakoplovi zajedno
• Iskorištava 70% slatke vode te umanjuje kvalitetu vode zbog otjecanja pesticida i gnojiva
• Ubrzava gubitak bio-raznolikosti
• Veliki je uzročnik krčenja šuma

Koliko izbor hrane pozitivno ili negativno utječe na ljude i planet ovisi o slijedećim aspektima:

Što jedemo?

Koliko(čega) jedemo?

Koliko hrane bacamo?

Kako je naša hrana proizvedena?

Tko je od toga imao koristi?

                                PROBLEMATIČNI TRENDOVI

1.SVAKA HRANA U SVAKO VRIJEME, OD SVUGDJE

Je li pravo vrijeme da se jedu jagode?

Nesezonsko voće i povrće uzgaja se u staklenicima ili dolazio iz dalekih krajeva za čiji se transport utroši 10 do 20 puta više goriva nego za proizvodnju na lokalnom području

Da bi 1 kg jagoda zimi došao do nas potrebno je utrošiti 5 litara benzina.

2.GLOBALNO POVEĆANJE POTROŠNJE MESA

Potrebno je 11 milijuna hektara zemlje kako bi se nahranile europske domaće životinje sojom

Jedna trećina svjetske obradive površine koristi se za uzgoj stoke

Za proizvodnju jednog hamburgera potrebno je 2400 litara vode

3.JEDEMO SVE VEĆE KOLIČINE VISOKO PRERAĐENE HRANE

2013. godine zabilježeno je 42 milijuna djece s prekomjernom težinom

Palmino ulje se nalazi u velikom broju visoko prerađenih prehrambenih proizvoda. Uzgoj palmi glavni je uzrok krčenja šuma u Indoneziji kojima se uništava i biljni i životinjski svijet.

4.SVE JE VEĆA DISTANCA IZMEĐU UZGAJIVAČA I POTROŠAČA

Znamo li odakle dolazi hrana koju jedemo?

Tko stoji iza te hrane?

5.SVE  VEĆOM STANDARDIZACIJOM PREHRANE,GUBI SE RAZNOLIKOST NAMIRNICA

 U razdoblju od 100 godina izgubljeno je    75%   biološke raznolikost poljoprivrednih proizvoda.

6.U SVIJETU SE BACI JEDNA TREĆINA HRANE

U zemljama u razvoju baci se 6-11 kg hrane po osobi, a u razvijenim zemljama 95-115 kg.

ŠTO MOŽEMO UČINITI

1. Jedimo domaću sezonsku hranu jer time pomažemo u nepotrebnoj potrošnji energije,smanjenju stakleničkih plinova i čuvamo bioraznolikost.

2. Smanjimo konzumaciju mesa jer pomažemo u borbi protiv klimatskih promjena,čuvamo vodu, tlo i životinjske vrste.

3. Jedimo više svježih i neprerađenih namirnica jer time čuvamo zdravlje,energiju,šume,biološke vrste i utječemo na klimatske promjene.

4. Kupujmo domaću hranu  jer ću znati tko i kako je proizvodi.

       5.Počnite uzgajati hranu, čuvajte stare sorte!

6. Ne bacajte hranu. Izmislite nove recepte od ostataka hrane,napravite kompost!